Međunarodni znanstveni skup je započeo radom 14. 10. 2010. u Art kinu (Croatia), u zgradi koja je nekada bila tiskara Miriam, a izgradio je fra Bernardin Škrivanić – 1910. god.
Skup je otvorio molitvom fra Stanko Dodig, a čestitke su uputili Dorotea Pešić Bukovac u ime Grada Rijeke, Jasna Blažević u ime Primorsko-goranske županije, Miljenko Domijan u ime Ministarstva kulture te nadb. Ivan Devčić. U svojim govorima svi su oni istakli da bi Hrvatska kulturna baština bila bi daleko siromašnija bez djelovanja kapucina.
Skupu su se obratili fra Jure Šarčević generalni definitor Reda,
Preuzvišeni gospodine nadbiskupe, braćo svećenici, cijenjene redovnice, dragi prijatelji!
Sve vas iskreno pozdravljam i radujem se vašem sudjelovanju na ovom simpoziju.
„Vi nemate samo slavnu povijest koje se treba sjećati i koju treba pripovijedati, nego veliku povijest koju treba izgraditi! Gledajte u budućnost, u koju Vas šalje Duh da s vama učini velike stvari“ . (VC110)
Ako su ikad bile aktualne ove riječi Sluge Božjega pape Ivana P II., iz Apostolske pobudnice o posvećenom životu i njegovu poslanju u Crkvi i svijetu, upućene svim redovnicima svijeta, na početku trećeg tisućljeća, onda su to danas za nas. Doista, 400 godišnju povijest Kapucina u ovdje Rijeci i u cijeloj HR, smijemo – da upotrijebim Papinu riječ - nazvati slavnom, nju valja slaviti, sjećati je se, pripovijedati, što mi ove godine, premda skromno i činimo, ne da se ponosimo prošlošću ili ne daj Bože uzoholimo, nego prvenstveno zato da nam ona bude zalog i temelj budućnosti.
Vjerujem da će barem dio te slavne povijesti hrvatskih, pa i slovenskih kapucina ispričati i ovaj dvodnevni međunarodni znanstveni simpozij.
Jedno, međutim, uvijek valja imati na pameti, nismo mi oni koju mogu svojim silama učiniti Bog zna što. Duh je Sveti onaj koji nam se daje i on s ljudima želi učiniti još puno lijepih i velikih stvari u budućnosti. Zato, ne bojmo se, njegova je prošlost, njegova i sadašnjost i budućnost. Njegova, tj. Kristova su vremena i vjekovi. A ako smo i mi njegovi, onda i budućnost pripada nama.
Ima li ljepše želje koju si možemo poželjeti danas, ove jubilarne godine, od ove da, unatoč svemu, svim krizama i problemima, kojih nam ne manjka, imamo vjere u Boga, pravoga i živoga kako mu se rado obraćao sv. Franjo, Boga koji vodi povijest, da imajmo vjere u Duha Svetoga koji je neprevarljiva garancija budućnosti.
U ime Vrhovne uprave Reda, u generalnog ministra fra Maura Jöheria, koji zbog sudjelovanja na Sinodi o Crkvi na bliskom istoku nije mogao biti s nama, on je proteklog tjedna s dva svoja savjetnika boravio na kratko u Hrvatskoj i susreo se s gotovo svom braćom Provincije i tako se uključio u našu proslavu, pozdravljam sve vas, draga braćo i sestre, dragi prijatelji.
Provinciji, koja je i moja majka provincija, čestitam visoki jubilej, organizatorima zahvaljujem na organizaciji, a predavačima i svima vama uspješan rad.
fra Ivica Petanjak, provincijal Hrvatske kap. prov.
Želja nam je da ovaj visoki jubilej proslavimo znanstvenim skupom kako bi nakon što se izda zbornik izlaganja ostane trajni pisani spomen djelovanja kapucina u četiri stoljetnoj povijesti na tim prostorima.
'' Ni ovim skupom nećemo obuhvatiti sve što su kapucini ostavili kao kulturnu baštinu, ali ćemo biti bogatiji za ono što na njemu saznamo.''
U znanstvena izlaganja uveo je Goran Crnković, predsjednik riječkog ogranka Matice Hrvatske-suorganizator skupa.
Prvo predavanje održao je dr. Emanuel Hoško, franjevac s Trsata, objasnivši prilike u Crkvi u vrijeme dolaska kapucina i razloge za njihov dolazak.
'' Dolazak kapucina višestruko je uvjetovan''
Fra Emanuel naveo je pet razloga koji su doveli do toga:
- Nagli razvoj reda kapucina
- Zamor drugih redovničkih zajednica
- Protureformacijsko djelovanje
- Širenje duha postridentinske obnove, i
- Bliskost sv. Franje prema ovim krajevima.
- Na simpoziju bila gotovo sva braća iz naših samostana: Dubrovnika, splita, Karlobaga, Varaždina, Osijeka i Zagreba Gornje u Donje Dubrave.
Bozanićeva čestitka
Skup je nastavio radom poslije podne, za tu prigodu pročitana je pismena čestitka kardinala Josipa Bozanića, zagrebačkog nadb. i metropolite. koju je poslao braći kapucinima
Mnogoštovani Oče!
Saznavši da Red Manje braće kapucina, od 13. do 16. listopada 2010. godine, u Rijeci slavi 400. obljetnicu svoga dolaska u hrvatske krajeve, upućujem iskrene čestitke Vama i cijeloj Hrvatskoj kapucinskoj provinciji svetog Leopolda Bogdana Mandića.
Svaka je obljetnica prigoda povratka na izvore, preispitivanja vjerodostojnosti tijekom. proteklog vremena, ali jednako i poziv da se pogled usmjeri na budućnost. Neka ovo slavlje visokog jubileja osvijetli Vašem Redu u Hrvatskoj nove putove radosti i nade po zagovoru Marije, Majke Crkve i svetog oca Franje te oduševi mlade za kapucinsku karizmu.
Zahvaljujući Kristu Gospodinu za četiri stoljeća dugu prisutnost kapucina u Hrvatskoj, želim Vam u ovoj svečanoj prigodi obilje Božjeg blagoslova, radost svjedočenja vlastite karizme i zajedništvo služenja u Crkvi.
nadbiskup zagrebački i metropolit
Izložba - '' Od bitija redovničkoga fragmenti''
Nakon prijepodnevnih izlaganja oko 13,00 Međunarodni znanstveni skup je nastavio s otvorenjem izložbe '' Od bitija redovničkoga fragmenti'', autori: Anica Vlašić i Damir Sabalić
Ova izložba je parafraza poznate knjižice biskupa Šimuna Kožičića Benje tiskane u Rijeci 1531. i ukazuje da su na izložbi sakupljeni najvrjedniji eksponati iz kapucinskih samostana u Hrvatskoj. Kako reče Goran Crnković ( ravnatelj Matice Hrvatske – ogranak Rijeka). '' Želja nam je da ova izložba bude poticaj i zametak jedne opširnije postave u budućnosti koja bi obuhvatila sveukupnu kulturno blago kapucina''.
Rukopisi, tiskane knjige, sakralni i drugi predmeti iz knjižnica i riznica riječkog i drugih kapucinskih samostana u Hrvatskoj veliko su kulturno blago koje su kapucini tijekom stoljeća sačuvali. Autori izložbe Anica Vlašić – Anić i Damir Sabalić istaknuli su kako su mnoga vrijedna otkrića pronađena pregledom samostanskih arhiva tek posljednjih godina otkrivena. Izrekli su riječ zahvale gvardijanima samostanskih arhiva koji su im omogućili istraživanja. – Većina ovih otkrića iz posljednjih godina danas će se predstaviti po prvi put .
Prvorazredna otkrića su rukopisi na glagoljici pronađeni u koricama ili na stranicama knjiga. Među najvrjednije spada rukopis na glagoljici '' Fragmenti Mudrih izreka'' s početka druge polovice 13. st., najstariji glagoljski rukopis pronađen je u Rijeci i najstariji primjerak hrvatskog glagoljskog prijevoda te biblijske knjige.
Jedno od iznenađenja je otkriće hebrejsko-aramejskih fragmenata Knjiga Izlaska datiranim razdoblje 12 i 15 st.pronađen također u riječkom samostanu.
Na otvorenju izložbe govorili su: msgr. Ivan - Devčić riječki nadbiskup, fra Ivica Petanjak – prov. Hrv. kap. provincije, zamjenik riječkog gradonačelnika Miro Matešić te djelatnica muzeja Denis Napokoj. Klapa s Donje Drenove prigodno je izvela Mozartovu skladbu: '' Kapucinska brada'', koju je svoj veliki umjetnik posvetio kapucinima.
Pogledajte galeriju fotografija:(autor fotografija fra Josip Grivić, Rijeka)
Na dan proslave
Prve jutarnje zrake navješćivale su da će dan biti lijep i krasan, radujući se nesvakidašnjem događaju koji se imao odvijati u Marijinom svetištu – Gospe Lurdske započeto gradnjom prije 100 godina u čast Mariji po zasluzi fra Bernardina Škrivanića.
Okupljajući se u crkvi na proslavu zasigurno mnogi su se prisjetili lijepog dana kada je papa Ivan Pavao II na trgu sv. Petra svetim proglasio našeg Leopolda Bogdana Mandića, koji je kasnije proglašen zaštitnikom naše hrvatske provincije.
Pripreme su tekle svojim tokom, kuhinja je radila gotovo cijelu noć kako bi bilo spremno za ugosti goste, mladi – novaci rano ujutro postavili stolove, vrijedne ruke č. sestre Fidelis Leventić ukrasila crkvu cvijećem koje je za tu zgodu poklonila Županija Primorsko-goranska.
Svečanu misu u 11 sati je predvodio msgr. Ivan Devčić . U koncelebraciji slavlja pridružio se msgr. Milom Bogovićem, Gospićko-senjski biskup, generalni definitor fra Jure Šarčević koji ja za tu zgodu došao iz Rima, franj. prov. fra Željko Železnjak, fra Štefan Kožuh, prov. Kapucina u Sloveniji, fra Ivica Petanjak prov. Kap. u Hrvatskoj sv. Leopolda B. Mandića, brojni svećenici iz Rijeka kao i naša braća svećenici gotovo iz svih naših samostana. Za tu zgodu autobusima došli su hodočasnici iz pojedinih samostana u kojima djeluju naša braća: Dubrovnik, Split, Varaždin, Zagreb, kao i osobnim automobilima iz drugih gradova.
Nadbiskup u homiliji je rekao: '' Riječki kapucini su ovih 400 godina bili sol i svjetlo u svom okruženju. Bili su to mnogim bolesnicima o kojima su se duhovno skrbili, kao i mnogim raskajanim grešnicima kojima su po služenju Crkve u sakramentu sv. ispovijedi udjeljivali odrješenje od grijeha. Posebno je ova velebna crkva, koja svjedoči i o njihovoj iskrenoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, bila i ostala velikom ispovjedaonicom za Riječane i ljude iz bliže i dalje okolice. Bili su sol i svjetlo svojom propovjedničkom djelatnošću i posebno svojim misionarskim radom u krajevima koji su se dugo vremena nalazili pod turskom vlašću. . Bili su sol i svjetlo po dobro štampi koju umnažali i širili. Sve su to mogli biti jer su u svom srcu nosili sol božanske nepokvarljivosti i svjetlo Božje riječi''
Na kraju mise riječ zahvale je izrekao fra Ivica Petanjak, ovim riječima:
Preuzvišeni gospodine nadbiskupe, braćo provincijali, vrhovne poglavarice i sestre provincijalke, braćo svećenici, redovnici i redovnice
Draga braćo i sestre!
Gospodinu Bogu zahvaljujemo za sve redovnike i članove franjevačkog svjetovnog Reda, prijatelje i dobročinitelje, te svu braću i sestre, koji su kroz ova četiri stoljeća svoj život utkali u služenje Bogu i ljudima.
Zahvaljujmo i vama preuzvišeni oče nadbiskupe što ste ove dane bili s nama i što ste danas predvodili ovo euharistijsko slavlje i uputili nam prigodnu riječ.
Hvala organizatorima svečane akademije u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana plemenitog Zajca, Matici hrvatskoj – Ogranak Rijeka i svim predavačima na međunarodnom znanstvenom skupu, Hrvatskoj pošti i priređivačima prigodne izložbe.
Hvala svim dobročiniteljima, suradnicima, pjevačima, ministrantima, kuharima, koji su uložili velik trud da nama ovih dana i posebno danas bude lijepo i da se radujemo u Gospodinu.
Hvala vama vjernici grada Rijeke, kao i svim hodočasnicima koji su došli bilo organiziranim, bilo osobnim prijevozom iz Osijeka, Varaždina, Zagreba, Karlobaga, Splita i Dubrovnika. Iz svih mjesta u kojima su prisutni hrvatski kapucini. Ovo je prvenstveno vaša fešta i vaše slavlje.
Kroz ovu godinu priprema razmišljali smo kako ovo sve organizirati, koga pozvati, na kojoj razini izvesti. Bilo je puno prijedloga, a onda smo se složili: najvažnije je pozvati vjernike koji se okupljaju u našim samostanima i crkvama. Što bi smo mi fratri bili bez vas i kakav bi smisao imao naš redovnički život u duhu karizme svetog Franje Asiškog, ako bi smo danas na ovaj visoki jubilej četiri stotine godina kapucinske prisutnosti u hrvatskom narodu vas ostavili po strani. Zato vas pozivamo da se i nakon euharistijskog slavlja nađemo zajedno u samostanskom dvorištu.
Prema staroj tradiciji kapucini su svoje samostane i crkve podizali izvan gradskih zidina, da i nakon što se gradska vrata zatvore oni mogu i po noći obilaziti bolesnike i umiruće, koje nisu štitili gradski bedemi nego Božja zaštita i dobrota.
Svi vi koji ste prvi puta ovdje. Nalazite se u crkvi i samostanu u koji je baš na današnji dan, 16. listopada 1923. godine, sveti Leopold Bogdan Mandić bio premješten u Rijeku za ispovjednika. Došao je sav radostan među svoj narod, ali je ostao samo tri tjedna, jer je na zahtjev padovanskog biskupa i puka, već 11. studenog, vraćen u Padovu.
Na današnji dan, 16. listopada 1983. papa Ivan Pavao II. Leopolda je proglasio svetim na Trgu svetog Petra u Rimu.
I danas u subotu, u Marijinu mjesecu, nalazite se u crkvi Gospe Lurdske, a Bezgrešna Bogorodica zaštitnica je cijelog kapucinskog Reda.
Netko bi rekao slučajno: subota, Marijin dan, Marijin mjesec, Marijina crkva, Marija zaštitnica našeg Reda.
16. listopad: dan kad je sveti Leopold došao u ovaj samostan u Rijeku, dan kad je proglašen svetim, dan kad svečanom euharistijom slavimo ovaj visoki jubilej, a sveti Leopold je zaštitnik naše Hrvatske kapucinske provincije. Za neke slučajnost, za vjernike Božja providnost i poruka.
U ovom je samostanu sveto živio i 25. studenog 1981. preminuo sluga Božji fra Ante Tomičić. Uz to što je najveći dio svog života proboravio u Rijeci, on je prije II. svjetskog rata i u vrijeme rata po cijeloj Hrvatskoj skupljao sredstva za gradnju kapucinskog sjemeništa u Varaždinu, i za gradnju kapucinskih samostana u Dubrovniku i svetog Mihaela u Zagrebu. Posjetite njegov grob ovdje u kripti ove crkve i pomolit mu se.
Sveti Franjo bi rekao: „Bogu koji je vrhovno dobro, najveće dobro i jedino dobro, neka je sva hvala, čast i slava za četiristo godina naše prisutnosti u ovom narodu, i neka na nas izlije obilje svog blagoslova, milosrđa i dobrote za dane, godine i vjekove koji su pred nama, ako je to njegova sveta volja, da živimo njemu na slavu, na dobrobit vas braće i sestara kojima smo poslani, i na naše osobno posvećenje i spasenje“. Mir Vam i dobro!
Nakon mise svećenici, biskupi i uzvanici okupili su se za stolom u blagovaonici, a hodočasnici u kapucinskom dvorištu. Proslavu je uzveličao p. Duda Bonaventura koji je za tu zgodu došao iz Zagreba na poziv provincijala.
Pogledajte galeriju fotografija:(autor fotografija fra Josip Grivić, Rijeka)
Ovoj svećanoj proslavi hodočastili su vjernici koji su s braćom kapucinima osobito povezani kroz suradnju, život i rad iz kapucinskih samostana u Zagrebu, Varaždinu, Dubrovniku, te također iz Splita, iz našeg samostana i svetišta Gospe od Pojišana. Naši splitski hodočasnici, predvođeni župnikom, fra Miljenkom Vrabecom, na povratku kući posjetili su i marijansko svetište na Trsatu, te novosagrađeno svetište hrvatskih mučenika na Udbini, koje nam je svojom ljepotom, načinom kako je zamišljeno i izgrađeno, usadilo najljepši pečat i uspomenu ovog našeg hodočasničkog dana.
Kao uspomenu na ovaj veličanstveni događaj donosimo galeriju fotografija.(autori fotografija: Antonija Lončar i Luka Zuanić)
Nema komentara:
Objavi komentar